Author name: Donat Rupčić

Živimo u nekom čudnom vremenu kada je znanost dostupnija svima nego ikada prije, a ljudi ju svjesno odbacuju i odbijaju razumjeti. Došlo je vrijeme da objasnim neke temeljne stvari pa će mi se možda više vas pridružiti u cijenjenju ljepote znanosti. 🙂

ŠTO JE ZNANOST?
Krećemo od osnova, jer vidim da mnogi imaju problema s time. Znanost je metoda prikupljanja i organiziranja znanja. Cilj znanosti je razumjeti. Razumjeti svijet oko nas i u nama. Na temelju tih saznanja možemo donositi informirane odluke. Da objasnim na primjeru tema koje obrađujem – prehrana i trening. Zanima vas isto kao i mene kako trenirati i kako se hraniti, zato me i pratite. Znanost nam omogućava da donesemo ispravne odluke ovisno o našim ciljevima.

Vjerujem da ste dosad već bezbroj puta vidjeli razne članke i proizvode „za detoksikaciju“. Odmah ću vam otvoreno reći, to jednostavno ne radi! Jedina svrha toga je izvući novac od naivnih i neupućenih ljudi.

Navodno je cilj detoksikacije pročistiti tijelo od štetnih substanci koje nazivaju „toksinima“, većinom pomoću specifične hrane i određenih postupaka. Neke metode detoksikacije navodno ciljaju određene organe, a za druge se pak tvrdi da mogu pročistiti cijelo tijelo. Postoje razni načini detoksikacije, ali jedna stvar im je zajednička – nemaju fiziološku osnovu.

Ljudi me stalno pitaju o suplementima pa sam zaključio da je vrijeme da počnem i o tome malo više pisati. Odmah da navedem suplemente koje osobno koristim i preporučam, jer je to ujedno i najčešće pitanje koje dobivam. Pa evo ih: whey protein, kreatin monohidrat, dekstroza, vitamini i minerali (multivitamin, vitamin C, magnezij, vitamin D3), kapsule ribljeg ulja (omega 3).

Sve suplemente koje sam gore naveo naručujem od engleske tvrtke MyProtein već par godina. Omjer cijene i kvalitete im je u samom svjetskom vrhu i osobno sam jako zadovoljan. Želim biti transparentan pa odmah stavljam sve karte na stol. 

„S kojom kilažom da radim? Koliko ponavljanja u seriji?“

Ciklus o mišićnom rastu se nastavlja; imam osjećaj da je ovo postao najiščekivaniji sadržaj koji objavljujem. Do sada smo objasnili mehanizme mišićnog rasta te obradili volumen (koliko serija raditi) i frekvenciju (koliko često trenirati). Danas odgovaramo na pitanja iz podnaslova.

Broj ponavljanja i kilaža koju koristimo su obrnuto povezani, to je svima logično. Ljudi me stalno pitaju što je bolje: Veća kilaža i manji broj ponavljanja ili manja kilaža i veći broj ponavljanja?

Pitaju me ljudi stalno što da jedu kada su u pokretu i nemaju prilike pripremiti si uobičajeni obrok. Glavni izbor većini ljudi su pekarnice, ali to je užasan izbor. Hrpetina ugljikohidrata koji nas neće dugo držati sitima i još uz to dosta masti, proteina ima samo u tragovima, a vitamina i minerala nigdje na vidiku.

U svakom obroku trebamo podmiriti proteine, to je prva stvar. Ja uvijek kažem: Ako nema proteina – nije obrok! Ako nas ne čeka neki trening uskoro ili smo baš gotovi s treningom, onda još uz to ubaciti neki izvor vlakana i masti kako bismo usporili probavu i dobili što dulji osjećaj sitosti.

Objava broj dva o varijablama težinskog treninga, danas pričamo o frekvenciji. Prošla je objava u ciklusu bila o volumenu pa preporučam da ju pročitate (ponovo) ukoliko već niste. Frekvencija treninga opisuje učestalost treninga, a možemo ju promatrati na dva načina: 
1. Koliko treninga u tjednu 
2. Koliko puta tjedno raditi određenu mišićnu skupinu 
Iako većinom ljudi razmišljaju o frekvenciji na prvi način, sa stajališta mišićnog rasta nam je druga puno relevantnija pa krećemo od tamo.

Znam da je idući članak trebao biti o frekvenciji treninga, ali ovo je uletilo. Dobio sam jučer pitanje od jedne čitateljice ima li razlike između BCAA u prahu i u kapsulama. Bolje je pitanje: Ima li uopće razloga to uzimati? Spoiler: Ne. XD

BCAA je skraćenica za Branched-Chain Amino Acids. Prevedno na hrvatski, aminokiseline razgranatog lanca. Tu spadaju leucin, izoleucin i valin. Iako riječ aminokiselina možda zvuči kao nešto posebno – nije. Aminokiseline nisu ništa drugo već gradivne jedinice proteina. O tome sam detaljno pisao u člancima na temu proteina pa sam zato ovdje kratak. Onda zdravi razum nalaže da ako osoba unosi dovoljno proteina kroz prehranu, automatski unosi i dovoljno pojedinih aminokiselina.

Kao što sam i obećao, kreću objave o varijablama težinskog treninga za mišićni rast (hipertrofiju). Prva po redu, i jedna od najvažnijih, jest volumen. Volumen se generalno računa kao (broj serija) x (broj ponavljanja u seriji). Međutim, ta mjera ima jednu manu – ne uzima u obzir s kojom se kilažom radi. Kako bismo bolje opisali ukupni rad, treba uvesti novu veličinu.

U stranoj literaturi nailazimo na nešto što nazivaju „volume load“. Ne znam kako to prevode autori s našeg govornog područja, ali ja sam to odlučio zvati „težinski volumen“. Kao što se da naslutiti iz imena, težinski volumen računamo kao (broj serija) x (broj ponavljanja u seriji) x (kilaža). Ovo nam daje puno bolji uvid, jer vjerujem da je svima jasno da ne može biti isti učinak kad se radi 12 ponavljanja s 40kg kao kad se radi 12 ponavljanja s 80kg. ?