All for Joomla All for Webmasters

Imate pitanja ili želite suradnju?

Namjeravao sam pisati o ovome već neko vrijeme, ali me konačno potaknuo upit jednog od mojih čitatelja. Trudit ću se biti kratak, a odgovaram onda na daljnja pitanja u komentarima. Potičem diskusiju, ali naglašavam da ona zahtjeva znanstvene činjenice.

Pseudoznanost je skup tvrdnji i vjerovanja koje se prezentiraju kao znanstvene činjenice, iako one to nisu. Koriste se znanstveni termini u krivom kontekstu te se izvode nevaljali zaključci. Većina pseudoznanosti potječe iz vremena kada nisu bile dostupne određene istraživačke metode i instrumenti koje imamo danas. Tada su to bili pokušaji da se upozna svijet i razumije kako stvari funkcioniraju, ali u današnje vrijeme jedino služe dezinformaciji i pražnjenju novčanika neupućenih ljudi.


“Ove godine dolazim u formu!”
”Nova godina – nove navike”

U godini postoje dva perioda kada ljudi odjednom dobiju inspiraciju da dođu u formu: početak ljeta i početak godine. Stalnim vježbačima je dobro poznat taj nagli influks novih članova u teretani. Isto tako je opće poznato da će se velik dio njih zadržati u teretani mjesec dana, eventualno dva mjeseca. Zašto je to tako, zašto se to događa? Ima više razloga: neki unutarnji faktori i neki vanjski.


Dolazi vrijeme kada “morate” jesti sve i svašta, i to u velikim količinama. Dobio sam dosta pitanja i od klijenata i od ljudi koji me prate što napraviti u ovom periodu pa da odgovorim svima ovim putem, a vjerujem da će i drugima koristiti. Objava je koncipirana kao pitanja i odgovori. ;)


UVOD U METABOLIZAM I KETOGENU DIJETU

Neki od čitatelja možda su već upoznati s ketogenom dijetom, ali vjerujem da je za većinu ovo ipak nešto novo. Za lakše razumijevanje članka, prvo ćemo u kratkim crtama proći osnove metabolizma pa tek onda krećemo pričati o samoj ketogenoj dijeti.

Postoje tri različita makronutrijenta: ugljikohidrati, proteini i masti. Makronutrijenti su nužni za funkcioniranje organizma, oni su nam izvori energije i gradivnih jedinica od kojih se sastoji naše tijelo.


Uzimate li kreatin? Ako ne, počnite! :D

Ljudi koji me prate, znaju da volim ući duboko u materiju i prezentirati ju na razumljiv i interesantan način. Stoga prije nego se bacim na sam kreatin, u jednom ću vam odlomku objasniti pozadinu kako i zašto nam je on koristan. ;) 
Upozorenje: slijedi stručni žargon pa preskočite idući odlomak ako vam je too much


”A kolko proteina?”
To je jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja kad netko kreće s teretanom. Ajmo ukratko proletiti razne preporuke i vidjeti koliko one imaju smisla. Odmah da napomenem, sve se ove preporuke odnose na svejede! Za vegane je preporučeno +10% zbog manje kvalitete proteine, o čemu sam detaljno pisao nedavno.
Za one lijene čitanja, bacite barem oko na zaključak. ;)


Velik dio ljudi kad čuje riječ “proteini” pomisli na “tamo neki prah koji uzimaju bilderi” pa idemo odmah to riješiti. Proteini (stari naziv: bjelančevine) su jedan od tri osnovna makronutrijenta (druga dva su ugljikohidrati i masti). Nalazimo ih u većim količinama u hrani poput mesa, ribe, jaja, sira, orašastih plodova, itd. Onaj “prah” je izolat proteina sirutke – korisna stvar, ali se nikako ne smije brkati s pojmom proteini.

Proteini u prvoj liniji imaju gradivnu ulogu u organizmu. Tako je, građeni smo od proteina pa nije ni čudo da nam upravo oni trebaju za rast i oporavak. Ono što su cigle na kući, to su u našem tijelu proteini. Osim gradivne, proteini imaju i regulatornu funkciju – neki hormoni su zapravo proteini.


Ovo je moj članak koji je izašao u Slobodnoj Dalmaciji. O zabludama #1 i #2 sam već ranije pisao u detalje pa su redoviti čitatelji upoznati s njima, ali sam ipak uključio u objavu linkove na te tekstove na svome blogu.;)

Ima puno ljudi koji nisu zadovoljni svojom građom tijela i aktivno se trude popraviti situaciju, ali ne uspijevaju. Jedu puno voća i povrća, izbjegavaju masnu hranu, idu na aerobik ili trče nekoliko puta tjedno, koriste pripravke za mršavljenje, itd. U početku je možda i bilo nekih rezultata, ali je napredak stao. Zvuči li vam ovo poznato? Niste jedini.


“Samo jedi manje i vježbaj više…”

Ovo je jedna tema o kojoj već duže vrijeme kontempliram, ali sam se tek sada odlučio pisati o njoj kad sam uspio potpunije formirati svoje mišljenje. Također sam prije ovoga htio obraditi principe prehrane i treninga koje zagovaram kako bi ova objava imala više smisla.

Pretilost je jedan od najvećih problema današnjice. To se ne odnosi na fizički izgled, riječ je o brojnim zdrastvenim problemima koje ona povlači za sobom – metabolički sindrom i sve bolesti koje iz njega nastaju. Ovoj temi sam odlučio pristupiti iz nekoliko različitih kuteva:


”Ali ‘zdrava hrana’ je skupa…”

”Ali tako se ne može hraniti ‘normalna osoba’ koja ima ‘normalan posao’…”
”Ali kako ti se da, otkud ti volja…”
”Ali to mi nije fino, ja radije pojedem cijelu čokoladu da budem sretna…”

Stvari ovakve vrste čujem redovito. Samo jučer sam u jednom danu čuo svaku od ovih rečenica. Danas ću se osvrnuti samo na prve dvije da objava ne bude predugačka, ostale ostavljam za kasnije.


Ne, ovo nije samo špekulacija ili neka teorija zavjere – to se zaista dogodilo! Prije tjedan-dva je objavljen rad u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa koji analizira interne dokumente šećerne industrije i daje uvid u službenu komunikaciju između industrije i tima znanstvenika.

Mnogi ljudi koji su već ranije ušli u dubinu materije na temu povezanosti hrane i krvožilnih bolesti su intuitivno znali da je morala prehrambena industrija igrati ulogu u formiranju prehrambenih smjernica – kako drugačije objasniti razdor između stvarnog utjecaja pojednih nutrijenata na zdravlje i onoga što se servira javnosti?! Ali sada, konačno, postoje dokazi crno-na-bijelo tko je odigrao ulogu, kada je to krenulo te koliko je novaca bilo u igri!


Konačno na red dolazi zadnji dio ciklusa o masnim kiselinama. 
Sigurno ste puno puta dosad čuli da se spominju nekakve “trans-masti” kao nešto što je loše, ali vjerojatno se većina vas pita što uopće znači taj prefiks “trans”.

U kratkim crtama ćemo proći kemijsku pozadinu stvari i pratiti kroz povijest raširenost uporabe. Za potpuno razumijevanje bilo bi poželjno da ste pročitali prethodne dvije objave koje sam pisao o masnim kiselinama.


Druga po redu objava u mini-ciklusu o masnim kiselinama. Za početak opet nekoliko rečenica o kemijskoj pozadini kako biste razumjeli materiju, a onda u nastavku praktični savjeti za popravljanje zdrastvenog stanja. :)

Oznake ω [omega] koriste se za označavanje položaja prve dvostruke veze u odnosu na metilni kraj (poznatiji i kao omega kraj) masne kiseline. Tako nam je primjer za omega-3 masnu kiselinu α-linolenska, a primjer za omega-6 je linolna kiselina. 


ŠTO TO ZNAČI ZASIĆENA, A ŠTO NEZASIĆENA MASNA KISELINA?

Sigurno ste puno puta čuli da se spominju zasićene i nezasićene masti, ali vjerojatno velik dio vas ne zna što to točno znači. U ovom mini-ciklusu kraćih objava ću vam probati približiti tematiku na molekularnoj razini. Idućih dana ćemo pričati što to znači omega-3 i što su trans-masti, ali danas krećemo s osnovama. ;)

Masti i ulja su po svojoj strukturi esteri alkohola glicerola i triju masnih kiselina. (Slika 1)